Saturday, October 27, 2012

Koliko zapravo znate o svojoj koži?


Koža

Koža je naš najpovršniji i najveći organ koji pokriva gotovo čitavu površinu našeg tijela (na nekim mjestima kao što su vjeđe, nosnice, usne i spolovilo prelazi u sluznicu). Površina kože kod odraslog čovjeka iznosi od 1,5- 2 metra kvadratna. Vanjski izgled kože ovisi o brojnim čimbenicima među kojima treba istaknuti nasljeđe i utjecaj okoliša. Nasljeđujemo pigmentaciju, količinu lojnica, znojnica, elastičnih i kolagenih vlakana, itd. Okoliš utječe na našu kožu sunčevim zrakama, načinom prehrane, fizičkom aktivnosti, itd. Na koži zamjećujemo okom neka osnovna obilježja kao npr.:

1. Boja kože
Boja kože ovisi o :
a) Količini i vrsti pigmenta melanina
Puno melanina daje tamnu komponentu boji kože. Nedostatak melanina rezultira bijelom bojom kod albino osoba. One nemaju sposobnost stvaranja pigmenta tako da on nestaje u koži i njezinim pigmentiranim tvorevinama, te u šarenici oka.

b) Debljini rožnatog sloja
Deblji sloj roževine daje žućkastu komponentu konačnoj boji kože.

c) Prokrvljenosti
Veća prokrvljenost daje crveno- ružičastu komponentu boji kože.

d) Ukupnoj debljini kože
S naglaskom na debljinu masnog tkiva, što određuje veće ili manje prosijavanje boja unutrašnjih struktura tijela.

2. Debljina kože
Nije na svim mjestima jednaka, pri tome je najtanja na očnim kapcima (0,2- 0,6 milimetara) i nekim djelovima spolovila, a najdeblja je na mjestima najvećeg pritiska, tabanima i dlanovima (2- 5 milimetara). Koža je uvijek deblja na stranama istezanja u odnosu na strane pregibanja.

3. Kožni crteži i reljefi
Na površini kože nalaze se brojni crteži, nabori, izbočine i udubine koje možemo podijeliti na crteže koji nastaju zbog same građe kože i na crteže koji nastaju zbog građe kretnji struktura pod kožom. Glatka koža dlanova i tabana ja na površini fino izrezbarena. Svaki pojedinac nosi jedinstven i neponovljiv kožni crtež na dlanovima i tabanima što se koristi u cilju indetifikacije u grani kriminalistike (daktiloskopija). Koža dlanova i tabana ne sadrži dlake i lojnice.

Građa kože


Koža je građena od tri sloja:
1. Epidermis
Najpovršniji sloj kože, sastoji se od stanica (pokrovni epitel), rasprostranjen u pet slojeva:
a) Stratum basale
Bazalni sloj koji je izuzetno značajan za epidermis jer se iz njega razvijaju svi ostali dijelovi epidermisa. Sadrži pigmentne stanice melanocite (stvaraju melanin).

b) Stratum spinosum
Trnasti sloj koji se sastoji od 4- 8 redova poligonalnih (plosnatih) stanica koje su međusobno povezane izdancima citoplazme koje tim stanicama daju nazubljen ili trnast izgled.

c) Stratum granulosum
Zrnasti sloj koji se sastoji od 1-3 reda pločastih stanica bogatih keratohijalinskim zrnima.

d) Statum lucidum
Svijetli sloj koji se nalazi samo na dlanovima i tabanima.

e) Stratum corneum
Rožnati sloj u kojemu stanice prema površini gube jezgru, te se na koncu odbacuju i fino ljušte. Te su stanice bogate keratinom. Na neki način se rožnati sloj stalno troši, no on se ujedno i obnavlja kao i svi ostali slojevi epidermisa, iz bazalnog sloja. Vrijeme potrebno da stanica iz bazalnog sloja bude odbačena na površini rožnatog sloja iznosi oko 28 dana. Kod nekih bolesti to je vrijeme znatno skraćeno.

2. Dermis
Drugi naziv mu je corium. Sastoji se od vezivnog tkiva koje je u osnovi građeno od kolagenih i elastičnih vlakana, stanica (fibroplasti koji prelaze u fibrocite, a oni stvaraju kolagena i elastična vlakna), te osnovne tvari (međustanična vlakna). U dermisu, koji predstavlja kožu u užem smislu, nalaze se krvne i limfne žile, mišići (podizač dlake), živci i osjetna tjelešca, te kožne tvorevine.

3. Subcutis
Drugi naziv mu je potkožje. Građen je od specijane vrste vezivnog tkiva u kojem dominiraju masne stanice, a nazivamo ga masno tkivo. U masnom tkivu postoji promjenjiva količina masnih stanica.

Funkcije kože

Koža kao najpovršniji organ predstavlja granicu tijela ka okolišu. Na prvom mjestu ona je zaštitni organ, a štiti nas od:

1. Prodora patogenih mikroorganizama i infekcija
Koža štiti dublja tkiva i organe od prodora mirkoorganizama svojom nepropusnošću za većinu tvari. Za nepropusnost je najzaslužniji epidermalni sloj čije su stanice čvrsto priljubljene, a dodatni faktor zaštite od infekcije je i kiseli zaštitni film na površini kože čiji pH od 4,5- 5,5 nije pogodan za mikroorganizme patogene za čovjeka. Oni traže pH naše krvi 7,4.

2. Dehidracije i prodiranja tvari iz okoliša
Ta zaštita je prisutna zbog nepropusnosti kože za što je najodgovorniji epidermalni sloj s bazalnom membranom. Čovjek se u najvećem postotku sastoji od vode, te se svi tjelesni procesi odvijaju uz pomoć nje. Gubitak tekućine dovodi do dehidracije, a dehidracija od 15% ugrožava život. Koža ne dopušta prekomjeran gubitak tekućine iz dubljih organa tkiva, npr. situacija se mijenja kod opeklina velikih površina tijela.

3. Mehaničkih faktora
Koža štiti dublja tkiva od udaraca i pritisaka masnim tkivom. Žive stanice kože biti će zaštićene od pritiska i trenja sposobnošću umnožavanja mrtvih rožnatih stanica na mjestima jačeg pritiska.

4. Štetnog djelovanja sunčevog zračenja
Sunce je izvor života. Na zemljinu površinu s njega dopire energija u formi elektromagnetskih valova. Koža djelomično štiti od štetnog djelovanja sunčevog spektra sposobnošću stvaranja pigmenta i stvaranja zadebljanja roževine.

Osim zaštitnih funkcija kože treba istaknuti:
1. Termoregulacijsku funkciju
Čovjek ima konstantnu temperaturu oko 36°C u čijemu su najbitnije njezine krvne žile koje se stisnu kad nam je hladno i prošire kad nam je toplo, na što se nadovezuje mehanizam znojenja.

2. Osjetnu funkciju
Uz pomoć kože registriramo bol slobodnim živčanim završecima i osjete toplog, hladnog, dodira i pritiska uz pomoć osjetnih tjelešaca.

3. Metaboličku funkciju
U koži se stvara vitamin D.

4. Koža je organ uskladištenja
U koži se pohranjuje pričuva energije za vrijeme gladovanja (masne stanice)

5. Imunološki organ kože (obrana)

Tipovi kože

Kako bismo pravilno njegovali našu kožu, potrebno je prethodno ustanoviti koji tip kože imamo. Tip kože je inače nasljedna osobina, ali kasnije zdravlje i ljepota kože uvelike ovisi o našoj prehrani, brizi za kožu, količini stresa tijekom života,a zbog svih tih faktora (vanjskih i unutarnjih)  nećemo tijekom života uvijek imati isti tip kože.
Pojam „tip kože“ odnosi se na dvije stvari:
1. koliko sebuma izlučuje naša koža
2. gdje se sebum najviše izlučuje.

Postoji 6 osnovnih tipova kože normalna, suha, masna, mješovita, osjetljiva koža i problematična. Svaki tip kože ima određene karakteristike i svaki od njih zahtijeva drugačiju njegu.

1. Normalna koža
Kod normalne kože izlučivanje sebuma je uravnoteženo, koža je glatka i elastična, debljina kože je normalna, pore nisu vidljive te na koži nisu naglašene bore i nabori. Ovaj tip kože je u principu rijedak, a ako ga netko i ima, onda su to mlade osobe.

2. Suha koža
Glavna karakteristika suhe kože je smanjeno izlučivanje sebuma. Suha koža je bez sjaja, čvrsta i napeta, smanjena joj je elastičnost, pore nisu vidljive i sklona je stvaranju bora i nabora. Tijekom vremena, ova koža postaje i dehidrirana. Ovaj tip kože također karakterizira lagana ružičasta boja jer joj se kroz površinski sloj kože, koji je tanak, naziru kapilari. Uz mješoviti tip, suha koža je najzastupljenija.

3. Masna koža
Ovaj tip karakterizira pojačano lučenje sebuma, koža je neprozirna i debela, pore su proširene, zbog čega koža izgleda više kao narančina kora. Podložna je infekciji pošto pretjerano lučenje sebuma pogoduje začepljenju pora, što dovodi do stvaranja prišteva. Unatoč brojnim problemima ovaj tip kože ima i određenu prednost, a to je da sporije stari.

4. Mješovita koža
Ovaj tip je jedan od najčešćih tipova kože, uz suhu kožu. Karakterzira ga tzv. t-zona što znači da su određeni dijelovi lica (čelo, nos i brada) sjajni, dok je ostatak lica normalan ili suh.

5. Osjetljiva koža
Iako je osjetljiva koža više stanje kože, nego tip kože, činjenica je da svaka koža može biti i osjetljiva, bez obzira na to da li je ona masna, mješovita ili suha. Osjetljiva koža sklona je iritacijama, crvenilu, suhoći. Za kožu koja je i osjetljiva potrebna je posebna njega koja neće izazivati burne reakcije na koži i zbog toga je potrebna posebna njega za ovakvu kožu.

6. Problematična koža
Kod ovakve kože pore su najčešće proširene i začepljene, glazura je gruba. Promaščenost je najčešće prekomjerna, karakteristična je po tome što se javljaju upaljene žlijezde lojnice od kojih nastaju akne.

Nadam se da ste saznale nešto novo i da sam vam pomogla!

No comments:

Post a Comment